Što zajedničko imaju rimski pjesnik Juvenal i finski dugoprugaš Lasse Virén?

by | stu 4, 2022 | Razno

Lasse Artturi Virén (Myrskylä, Finska 22. srpnja 1949.) bio je jedan od “letećih Finaca” uz:
  1. Hannes Kolehmainen – tri zlatne medalje i dva svjetska rekorda na OI 1912 Stockholmu.
  2. Paavo Nurmii – tri zlatne medalje na OI 192 u Antwerpenu i pet na OI 1924. u Parizu
  3. Ville Ritola – četiri zlatne medalje OI Pariz 1924.
  4. Volmari Iso – Hollo – jedna zlatna medalja  OI Los Angeles 1932 i Berlin 1936.
  5. *Taisto Mäki – prvi trkač na svijetu koji je išao brže od 30′ na **10 000 m. Bilo je to 17. rujna 1939.  i u vremenu 29:52,6. Trener mu je bio Paavo Nurmii.

Dakle, Lasse je bio dugoprugaš koji se većinom bazirao na  5 000 m (PB 13:14,3 Helsinki 14. rujna 1972.) i 10 000 m (PB 27:38,35 OI München 03. rujna 1972. O njegovim padu na 10 000 m i postavljanju svjetskog rekorda bilo je nešto riječi u prethodnim članku https://www.aksljeme.com/olimpijski-masakr-munchen-1972/ ), iako je trčao i kraće utrke pa čak i jedan maraton (OI Montreal 2:13,11 31. srpnja 1976).

Na OI u Montrealu odnio je dvostruku pobjedu na 5 000 m (13:24,76 30. srpnja 1976.) i 10 000 m (27:40:38 26. srpnja 1976.). Odigrao je kontroverznu ulogu na tim OI i skoro bio diskvalificiran. Naime, završivši utrku 26. srpnja 1976. na 10 000 m s vremenom od 27:40,38, sjeo je na stazu, odvezao i skinuo patike te ih podigao u zrak. Držao je u rukama ASICS-ov model  “Runspark”. Trčao je bos počasni krug po stadionu držeći ih u zraku, pokazujući publici i gradeći reputaciju japanskom proizvođaču patika, a čiji je naziv izvedenica i akronim od  Juvenalove Anima sana in corpore sano.

Circus-Maximus Rim

Juvenal (Decim Junije Juvenal, Rim,  60. – ?) rimski pjesnik koji je rođen u prvom stoljeću, a opisivao je i kritizirao tadašnje stanje i život u Rimu. Pripisuje mu se nekoliko izreka:

  • Kruha i igara. lat. Panem et circenses – doslovni prijevod Kruha i cirkusa (circus lat. krug). Naziv se koristio za arenu koja je bila kružnog ili ovalnog oblika i u kojoj su se izvodile utrke dvokolica, borbe gladijatora itd. Juvenal je koristio izraz Panem et circenses u jednoj svojoj satiričnoj pjesmi u kojoj se žali na ravnodušnost Rimljana kojima je vlast davala žitarice i omogućavala da besplatno prate u rimskim cirkusima gladijatorske igre i ostale sportske aktivnosti. Na taj način su Rimljani izgubili interes za politiku, a pokazali za zabavu što je vlastodršcima išlo u prilog. 
  • U zdravom tijelu zdrav duh lat. Mens sana in corpore sano, a koja je nama  važnija za ovu priču. Original glasi Orandum est ut sit mens sana in corpore sano, ili u prijevodu: Treba se moliti za zdrav duh u zdravom tijelu.

Lasse nije dugo morao čekati da se MOO oglasi oko  toga. Optužio ga je za zlonamjeran postupak i zabranili mu nastup u finalu na 5 000 m 30. srpnja 1976.  Naime, MOO oštro osuđuje direktno reklamiranje brendova koji nisu službeni sponzori OI (Pravilo br. 40 Olimpijske povelje https://bit.ly/3zBUDPo ).  Lasse je sljedeća četiri dana prolazio kroz postupak rasprave žaleći se da je to napravio jer je imao velike žuljeve na stopalima.

Lasse drži patike s kojima je pobijedio na 10 000 m u Montrealu

O navedenoj se temi raspravljalo do 30. srpnja, i to do dva sata pred početak starta utrke na 5 000 m. Lasse je tad istrčao 5 000 m za 13:24,76, što  mu je bio ujedno i treći najbrži rezultat na 5 000 m.

Usporedbe radi, dok je Usain Bolt bio aktivan trkač, u njegovom se kreveljenju poslije utrke i proslavljanju pobjeda često moglo vidjeti otvoreno reklamiranje zlatnih Puma sprinterica.

Usain Bolt nakon postavljanja svjetskog rekorda u Pekingu 2008

Nameće se pitanje je li se po Olimpijskoj povelji što promijenilo ili pravilo br. 40 ne vrijedi za sve sportaše?

*možda se pravi poznavatelji neće složiti da Mäki treba biti u ovoj skupini jer nije osvojio ni jednu medalju na OI. Međutim, Mäkiju je oduzeta ta mogućnost jer je prvo 1939. poslan na frontu Zimskog, a onda 1940. i u Drugi Svjetski rat. Tim više što je Mäki trebao predstavljati svoju zemlju 1940. na OI u Helsinkiju. Funfact: prvobitno su se OI 1940. trebale održati u Tokiju, ali je promijenjeno na Helsinki jer je Japan napravio invaziju na Kinu. Nažalost zbog 2. svj. rata ni jedna zemlja nije mogla biti domaćinom. Helsinki je svoje OI dobio 1952, a Tokio 1964. i 2020. (odnosno 2021.)  
**u stadionskoj atletici sve se dužine utrka izražavaju u metrima za razliku od vanstadionske gdje se izražavaju u kilometrima. 

Pripremila: Silvia Šimunović povjesničarka Atletskog kluba Sljeme