NAGRADE: Medalje u dječjoj trci (po tri medalje za mlađe i po tri za starije od 15 godina). Pehari za troje prvoplasiranih u glavnoj trci u muškoj i ženskoj konkurenciji, a medalje do 10. mjesta. Poklon bonovi adidasa za troje najboljih i u tomboli.

STARTNINA:
– Dječja trka = nema startnine
– Građanska trka = 10 kuna
– Glavna trka = 20 kuna

PRIJAVA: Online prijave samo za glavnu trku na web stranici http://www.adidastrcanje.hr/ i na dan trke kod startnog prostora od 8 sati do 20 minuta prije početka trke.

KONAČNE NAGRADE: Po završetku trke bit će i proglašenje za ukupni poredak ovosezonskih Adidas kvartovskih kroseva. Nagrade će u pojedinačnoj konkurenciji osvojiti po 5 najboljih atletičara u ženskoj i muškoj konkurenciji, i to u vidu poklon bonova Adidasa:
1. mjesto = 1000 kn
2. mjesto = 800 kn
3. mjesto = 600 kn
4. mjesto = 400 kn
5. mjesto = 300 kn

Najbolja ekipa će dobiti veliki prelazni pehar, a članovi prve tri ekipe konačnog poretka će dobiti besplatnu startninu na Zagrebačkom maratonu ili polumaratonu dva tjedna kasnije:
1. mjesto = 10 startnina za Zagrebački maraton
2. mjesto = 8 startnina za Zagrebački maraton
3. mjesto = 6 startnina za Zagrebački maraton

O kvartu:

Finalna trka Adidas kvartovskih kroseva će se održati u Folnegovićevom naselju. Taj kvart danas gotovo svi zovu Folka, do te mjere da mnogi niti ne znaju njegovo puno ime. Naselje je nazvano po Franu Folnegoviću, hrvatskom političaru i publicistu iz XIX. stoljeća, što je prilično zanimljivo jer je kvart nastao i dobio ime krajem pedesetih godina prošlog stoljeća za vrijeme komunističkog režima, dok je Folnegović bio vođa Stranke prava i zastupnik u Gradskom poglavarstvu, a zagovarao je interese srednjeg i bogatijeg građanstva, onoga što je tadašnji režim nazivao buržoazijom.

Folka je građena krajem 50-ih, i za razliku od nekih novijih zagrebačkih naselja, između stambenih blokova ostavljeno je pregršt parkova i drveća. U vrijeme bivše Jugoslavije Folka je bila poznata po tome što je bila najzelenije gradsko naselje cijele tadašnje države, što se i vidi iz priložene foto galerije. Čini se da će tako i ostati, jer nakon osamostaljenja Hrvatske u Folki nije napravljen ni jedan novi stambeni objekt, tako da ovaj kvart i dalje ostaje zelena oaza Zagreba, kao simbol nekog drugog vremena u kojem se nije po bilo koju cijenu iskorištavao svaki pedalj prirode.

Folka je jedan od najmanjih zagrebačkih kvartova, površine tek 50 hektara (za usporedbu, pet puta manje od parka Maksimir), što znači da zauzima samo 0, 08% cjelokupne površine Zagreba. Prvi stanovnici Folnegovićevog naselja su bili radnici, dok je sljedeću generaciju popunjavao viši kadar tadašnje JNA. Danas Folka broji, po zadnjem popisu stanovništva iz 2011., nešto manje od 5000 žitelja. Za usporedbu, kada bi imala status grada, Folka bi bila 82. po veličini grad u Hrvatskoj, odmah iza Vodica, a ispred Stobreča, Delnica i Drniša. Iako ima status izrazito stambenog naselja, Folka je poznata po tome što su u njoj Institut građevinara Hrvatske, tvornica Coca-cola i Islamski centar (džamija).